loader image

Investiciono zlato || Golden Space || Cena zlata

ZlatoCene zlata: od 30. pre n. e. do danas
Praćenje uspona i padova cene zlata od Rimskog carstva

Cene zlata su od Rimskog carstva do danas imale uspone i padove.  Ovaj plemeniti metal se kroz istoriju smatrao dragocenim, ali se nije koristio kao novac sve do 550. pre nove ere. Zbog njegove vrednosti i njegove korisnosti kao valute, evoluirajuća vrednost zlata može da se prati od 30. godine pre nove ere.

Cene zlata od 30. pre n. e. do danas

Foto izvor: www.sci.news (zlatnik Cara Avgusta)

 

Vrednost zlata u Rimskom carstvu

Car Avgust, koji je vladao u starom Rimu od 31. pre nove ere do 14. n.e., je odredio cene zlata na 40-42 novčića za rimsku funtu (327 grama). Drugim rečima, funta zlata može da napravi 40-42 novčića.

Sledeća procena dogodila se u periodu od 211. do 217. godine n.e., za vreme vladavine Marka Aurelija Karakale, koji je smanjio vrednost na 50 novčića za rimsku funtu zlata, smanjujući vrednost svakog novčića i čineći zlato vrednijim. Od 284 n.e. do 305. n.e., Dioklecijan je dalje smanjio zlato na 70 novčića po funti u početku, ali su kasnije kovanice izdate po 60 novčića po funti.

Konstantin Veliki ga je snizio na 72 novčića po funti u godinama 306. do 337. godine n.e.

Ovi carevi su toliko snizili vrednost valute da je to stvorilo hiperinflaciju. Ilustracije radi, 301. godine n.e. jedna rimska funta zlata vredela je 50.000 rimskih dinara, što je još jedan novčić zasnovan na srebru. Već u 337. vredi 30 miliona rimskih dinara

Kako je cena zlata rasla, tako je rasla cena svega ostalog. Ljudi srednje klase nisu mogli da priušte svoje svakodnevne potrebe, a carstva su se raspala.

 

Vrednost zlata u ranoj Velikoj Britaniji

Velika Britanija je 1257. postavila cenu za uncu zlata (28,34 grama) na £0,89 britanske funte. Cena je bila podizana za oko 1 funte svakog veka na sledeći način:

  • 1351: 1,34 funta
  • 1465: 2,01 funte
  • 1546: 3,00 funte
  • 1664: 4,05 funte
  • 1717: 4,25 funte 

Tokom 1800-ih, većina zemalja štampala je papirne valute koje su bile podržane njihovim vrednostima u zlatu. Ovo je bilo poznato kao „zlatni standard“. Zemlje su držale dovoljno zlatnih rezervi da podrže ovu vrednost.

Istorija zlatnog standarda u Sjedinjenim Državama počela je 1900. Zakon o zlatnom standardu je ustanovio zlato kao jedini metal za otkup papirne valute. Postavio je vrednost zlata na $20,67 po unci. 

Velika Britanija je zadržala zlato na £4,25 po unci sve do Breton-Vudskog sporazuma iz 1944. godine. Tada je većina razvijenih zemalja pristala da fiksira svoje valute u odnosu na američki dolar jer su SAD posedovale većinu svetskog zlata.

 

Kako je regulisano zlato u SAD

Pre zakona o zlatnom standardu, SAD su koristile britanski zlatni standard. Godine 1791. SAD su odredile cene na $19,49 po unci, ali su takođe koristile srebro za otkup valute. Godine 1834. podigle su cenu zlata na $20,69 po unci.

Odbrana zlatnog standarda je izazvala Veliku depresiju. Recesija je počela u avgustu 1929. nakon što su Federalne rezerve podigle kamatne stope 1928. godine. Nakon sloma berze 1929. godine, mnogi investitori su počeli da vraćaju papirnu valutu u zamenu za zlato u njenoj vednosti. 

Američki trezor se tada zabrinuo da bi SAD mogle da ostanu bez zlata pa su zamolili Federalne rezerve da ponovo podignu stope. Porast stopa povećao je vrednost dolara i učinio ga vrednijim od zlata. Ovaj pristup je funkcionisao 1931.

Više kamatne stope učinile su kredite preskupim, što je mnoge kompanije nateralo da napuste poslovanje. One su takođe izazvale deflaciju, jer je jači dolar mogao da kupi više. Kompanije tada smanjuju troškove kako bi održale niske cene i ostale konkurentne. To je dodatno pogoršalo nezaposlenost, što je recesiju pretvorilo u depresiju.

Već oko 1932. špekulanti su ponovo zamenjivali papirni novac za zlato. Kako su cene zlata rasle, ljudi su gomilali plemeniti metal, što je dovelo do povećanja cena.

 

Zabrana zlatnih novčića i poluga u privatnom vlasništvu

Da bi zaustavio otkup zlata, predsednik Ruzvelt je u aprilu 1933. zabranio privatno vlasništvo nad zlatnim novčićima, polugama i sertifikatima. Amerikanci su morali da prodaju svoje zlato Fed-u.

Godinu dana kasnije, Kongres je usvojio Zakon o zlatnim rezervama, koji je omogućio Ruzveltu da podigne cenu zlata na $35 po unci. To je snizilo vrednost dolara, stvarajući zdravu inflaciju.

Godine 1937. Ruzvelt je smanjio državnu potrošnju kako bi smanjio deficit, što je ponovo pokrenulo depresiju. Do tada su se vladine zalihe zlata povećale na skoro 9 milijardi dolara. Te američke zlatne poluge su držane u Fort Noksu i u banci Federalnih rezervi u Njujorku.

 

Vreme drugog svetskog rata

Ruzvelt je povećao troškove odbrane da bi se pripremio za Drugi svetski rat, a ekonomija je doživela ekspanziju. Otprilike u isto vreme, završila se velika američka suša. Ova kombinacija je okončala Veliku depresiju.

1944. glavne sile su pregovarale o Breton-Vudskom sporazumu, čime je američki dolar postao zvaničana globalna valuta. SAD su podržavale cenu zlata od $35 po unci.

gold_all_data_o_usd

Izvor grafikona: goldprice.org

 

Dolar bez zlata kao fiat valuta 

1971. predsednik Nikson je rekao Fed-u da odvoji dolar od zlata. To je značilo da strane centralne banke više ne mogu da menjaju svoje dolare za američko zlato, u suštini ukidajući dolar sa zlatnim standardom. Nikson je pokušao da okonča stagflaciju, kombinaciju inflacije i recesije. Međutim, inflaciju je izazvala sve veća moć dolara, jer je do tada zamenio britansku sterling funtu kao globalnu valutu.

1976., bez obzira na dolar, zlato je brzo skočilo na više od $120 po unci.

Već oko 1980. trgovci su podigli cene do skoro $600 kao zaštita od dvocifrene inflacije. Fed je okončao inflaciju dvocifrenim kamatnim stopama, ali je izazvao recesiju. Zlato je palo na $410 po unci i ostalo u tom opštem trgovačkom rasponu do 1996. kada je palo na $288 po unci kao odgovor na stabilan ekonomski rast.

Trgovci su se vraćali zlatu nakon svake ekonomske krize, kao što su teroristički napadi 11. septembra i recesija 2001.

 

Zlato od poslednje velike krize 2008.

Zlato je skočilo na $872,37 po unci tokom finansijske krize 2008. Cena unce zlata dostigla je novi maksimum od $1.917,90 u avgustu 2011. Investitori su bili zabrinuti zbog neplaćanja američkog duga.

U januaru 2020. Svetska zdravstvena organizacija je proglasila globalnu pandemiju. Do 3. avgusta 2020. zlato je ostvarilo rekord svih vremena od $2.016,58 po unci.

Cene zlata su bile niže na početku 2021. u odnosu na maskimum iz prethodne godine, ali su se kretale u oba smera. Početkom godine investitori su uzimali profit. Ali kako je godina odmicala, povećavala se mogućnost rasta inflacije i podizanja kratkoročnih kamatnih stopa Fed-a. 22. novembra 2021. zlato se stabilizovalo na $1.816,5.

Zlato je počelo 2022. po ceni od $1.752,85 po unci. Dostiglo je vrhunac sredinom godine na $2.017,15 i od tada je ostalo stabilno pre nego što je početkom oktobra spalo na $1.660,80.

[(1) / (5)]
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on telegram
Telegram
Share on whatsapp
WhatsApp

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Kategorije

Kalendar

фебруар 2025.
ПУСЧПСН
 12
3456789
10111213141516
17181920212223
2425262728 
0
    0
    Vaša korpa
    Vaša korpa je prazna
    Call Now Button