Dok se u medijima priča o američkom problemu sa gornjom granicom duga, investiciono zlato u dolarima testira vrhunske vrednosti svih vremena. Čak i ako se ispostavi da su ovi konkretni problemi prolazni, argument za ulaganje u zlato ostaje ubedljiv.
Treba imati u vidu dugoročna tržišna kretanja i ulogu koju zlato može da igra kao diversifikator portfelja. Ovaj plemeniti metal se ipak istorijski koristio za zaštitu od slabljenja američkog dolara.
Pošto se vrednost zlata ne oslanja na učinak ili stabilnost američke vlade, smatra se „originalnom valutom“.
Rasprodaja američkih dolara stvara atraktivno okruženje za investiciono zlato
S obzirom da se čini da je Fed spreman da okrene svoju politiku pre drugih centralnih banaka, možda će dolar nastaviti da slabi tokom druge polovine 2023.
Za zemlje koje imaju velike suficite na tekućem računu, zlato je imovina koja im omogućava da diversifikuju svoje rezerve dalje od američkih dolara i trezora. Tako smanjuju mogućnost da američka vlada izvrši politički pritisak.
Najnovije informacije o međunarodnim tokovima kapitala i zabrinjavajućem trendu smanjenja držanja američkih državnih obveznica od strane velikih ekonomija
Prema najnovijem izveštaju o međunarodnim tokovima kapitala koji je Ministarstvo finansija SAD objavilo 19. jula, kinesko posedovanje obveznica američkog trezora konstantno se smanjivalo tokom protekle decenije. Opalo je za 35% sa vrhunca u 2013. na sadašnji nivo od $846,7 milijardi, najniže od 2009. Ovaj trend izaziva zabrinutost u vezi sa daljim smanjenjem kineskih američkih obveznica, koje bi potencijalno mogle da padnu na $100 milijardi.
Nije ni čudo što Kina povećava svoje zalihe zlata. Time se udaljava od američkog dolara a investiciono zlato i njegovo tržište se oživljavaju.
5 zemalja su vlasnici 45% američkog duga
Najveće strane zemlje koje drže američki dug su Japan, Kina, Velika Britanija, Belgija i Luksemburg. One su vlasnice 45,11% američkog duga.
Sa 1,1 triliona dolara u trezoru, Japan je najveći strani vlasnik američkog duga.
Zašto se kreditori rešavaju obveznica i kupuju investiciono zlato
Američki zvaničnici pažljivo prate glavne kupce američkih obveznica. Međutim, ministarka finansija Jelen je izjavila da, ako se SAD suoče sa rizikom od gornje granice duga, neće moći u potpunosti da otplate svoje poverioce, uključujući Kinu. Tada neće biti garancije za punu otplatu obveznica američkog trezora.
Ova izjava doprinosi zabrinutosti oko uticaja potencijalne američke finansijske krize na globalnu ekonomiju.
Kako se kriza gornje granice duga SAD intenzivira, ne samo Kina već i 22 globalne zvanične institucije, nastavile su da prodaju obveznice američkog trezora. Tako smanjuju svoja ukupna sredstva u obveznicama.
Ovo je dovelo do značajnog pritiska prodaje, uzrokujući porast prinosa referentnih 10-godišnjih obveznica američkog trezora. To ukazuje na zabrinutost za američke akcije i dolar.
I dok investiciono zlato ne nudi nikakav prinos, njegov status sredstva za zaštitu od inflacije i za skladištenje vrednosti dobar su razlog da ga banke kupuju.
Centralne banke i dalje ulažu u investiciono zlato
Kupovina zlata u Kini je porasla od 2022. godine, dostigavši novi maksimum za skoro pet godina. Kina je postala je najveći kupac zlata među globalnim centralnim bankama.
Dakle, svedoci smo trenda prelaska globalnih centralnih banaka sa najvećih kupaca američkih obveznica na najveće neto prodavce.
Repatrijacija zlata iz Federalnih rezervi i Banke Engleske
Mnoge zemlje, uključujući Nemačku, Francusku, Mađarsku, Tursku, Holandiju, Slovačku, Belgiju, Venecuelu, Austriju, Švajcarsku, Australiju i Poljsku, objavile su ili izvršile planove za repatrijaciju zlata. Njihovo zlato se nalazi ili se nalazilo na čuvanju u Federalnim rezervama ili u Banci Engleske.
Kina takođe planira da vrati 600 tona zlata koje se trenutno nalaze u SAD.
Potencijalno pokretanje jedinstvene nove valute zaštićene zlatom od strane zemalja BRIKS-a u avgustu moglo bi dodatno da oslabi američki dolar i promeni globalni trgovinski standard.
Dakle, centralne banke više ne gledaju na dolar kao na „zlatnu rezervnu“ devizu.
Kako se veliki vlasnici obveznica poput Kine i Rusije „dedolarizuju“, investiciono zlato je svakako dobitnik u procesu tih promena.
